Vitamini - neophodni za zdravlje

VITAMIN E-jak antioksidans



Za šta se upotrebljava vitamin E?

Vitamin E je jedan od najboljih antioksidanasa u organizmu, koji štiti ćelije od oštećenja pod dejstvom slobodnih radikala. Nastajanjem slobodnih radikala dolazi do oštećenja ćelija i tkiva u organizmu, čime se pospešuje proces starenja i nastanak bolesti, kao što su kardiovaskularna i maligna oboljenja.

Vitamin E sprečava nastanak arterijskog plaka, suženje arterija i razvoj ateroskleroze. Takođe, sprečava oksidaciju masti i oštećenja krvnih sudova, ugradnju holesterola u arterijski plak. Na taj način vitamin E sprečava razvoj oboljenja srca i krvnih sudova. Smatra se da vitamin E zajedno sa drugim antioksidansima iz hrane (vitamin C, flavonoidi...) prevenira nastanak oboljenja srca i krvnih sudova, malignih oboljenja i doprinosi opštem zdravlju. Antioksidativna odbrana organizma je složena, pa koncentrisanje samo na jedan izolovani vitamin, nije najbolji pristup. Stručnjaci veruju da je unošenje kombinacije antioksidanasa iz raznovrsne hrane najbolji način za stvaranje antiokisdativne zaštite organizma.

U kojim namirnicama se nalazi vitamin E?

Vitamin E je rastvorljiv u mastima, a najbogatiji izvor vitamina E pšenične klice (ulje pšeničnih klica). Druge namirnice koje sadrže vitamin E su: jaja, orasi, lešnici, bademi, seme suncokreta, hladno ceđena biljna ulja (maslinovo, kukuruzno, sojino...), spanać...

Koje su preporučene dnevne doze?

Vitamin E se javlja u obliku alfa, beta, gama, delta- tokoferola i alfa, beta, gama, delta- tokotrienola. Za suplementaciju se koriste prirodni vitamin E (d-alfa-tokoferol ili prirodna mešavina tokoferola) i sintetski vitamin E (dl-alfa-tokoferol). D oblik tokoferola ispoljava dejstvo u organizmu, dok L oblik nema biološko dejstvo, stoga sintetski vitamin E ima upola slabije dejstvo od prirodnog. Neki stručnjaci preporučuju upotrebu prirodne mešavine tokoferola, jer se u tom obliku tokoferoli nalaze u hrani. Suplemeti vitamina E koji su na bazi biljnih ulja (meke želatinske kapsule, tečni vitamin E) imaju bolju iskoristljivost. Studije su pokazale da se vitamin E mnogo bolje usvaja u prisustvu hrane, nego na prazan stomak sa tečnošću, pa se preporučuje da se suplementi vitamina E uzimaju uz obrok. Preporučen dnevni unos prirodnog vitamina E za odrasle je 15mg ili 22IJ. Za suplementaciju vitamina E koriste se doze od 50-1000 IJ.

Kada može doći do nedostatka vitamina E?

U stanjima smanjene apsorpcije masti, lučenja žuči, kod retkih poremećaja metabolizma masti može doći do poremećaja u usvajanju vitamina E. Simptomi nedostatka vitamina E su: slabost mišića, gubitak mišićne mase, problemi sa vidom. Hronični nedostatak može dovesti do problema sa bubrezima i jetrom.

Kome trebaju povećane količine vitamina E?

Osobe sa smanjenom mogućnošću usvajanja masti (oboljenja sistema za varenje) mogu imati deficit E vitamina. Hronova bolest, inflamatorna boljenja creva, cistična fibroza su neka od stanja u kojima organizam može doći do deficita vitamina E, zbog smanjenog usvajanja iz hrane.

Da li se može uneti previše vitamina E?

Vitamin E je relativno netoksičan, ipak u velikim dozama može dovesti do krvarenja (kod istovremenog izomanja sa antikoagulansima) i do smanjenja nivoa vitamina K u organizmu.

Forum:



zdravstvo strani jezici zenski portal biologija centar zdravlja
Farmacija forum | Bionet skola | Zdravstvo