Sprečite nastanak srčanih oboljenja uvođenjem životnog stila koji je zdrav za srce. Evo pet strategija da zaštite svoje srce.
Oboljenja srca i krvnih sudova su vodeći uzrok smrti kod muškaraca i žena, ali to ne znači da ovo treba prihvatiti kao sudbinu. Mada ne možete uticati na neke faktore rizika- kao što su genetsko nasleđe ili godine- postoje neki osnovni koraci za prevenciju oboljenja srca i krvnih sudova koje možete preduzeti.
Preduzmite korake da sprečite oboljenja srca i krvnih sudova- prestanite sa pušenjem, redovno vežbajte i hranite se zdravo. Usvojite danas zdrave životne navike da biste sprečili nastanak zdravstvenih problema sutra.
1. Prestanite pušiti
Pušenje je jedan od najznačajnijih faktora rizika za nastanak srčanih oboljenja. Duvanski dim sadrži mnoge štetne materije koje mogu oštetiti srce i krvne sudove, doprinoseći sužavanju krvnih sudova (aterosklerozi). Razvojem ateroskleroze u krajnjim stadijumima može se razviti i srčani udar.
Osim toga, nikotin iz cigareta sužava krvne sudove i time otežava rad srca, pa dolazi do ubrzanja rada srca i povećanja krvnog pritiska. Ugljen-monoksid iz duvanskog dima može se vezati na mesto kiseonika u hemoglobinu i time doprineti smanjenom transportu kiseonika u ćelije. Zato srce mora još jače da pumpa da bi doturilo dovoljno kiseonika do ćelija. Čak i tzv. „socijalno pušenje“- pušenje samo u društvu sa prijateljima- povećava rizik od nastanka srčanih oboljenja.
Žene koje puše i koriste oralne kontraceptive imaju povećan rizik od nastanka srčanog udara i šloga, u odnosu na žene koje ne koriste ni jedno ni drugo. Čak šta više, ovaj rizik raste sa godinama, naročito posle 35. Dobra vest je da kad prestanete pušiti rizik od srčanih oboljenja se značajno smanjuje u toku samo jedne godine. I čak i dugogodišji pušači kada prestanu sa pušenjem značajno olakšavaju posao svom srcu i celom organizmu.
2. Aktivirajte se
Redovna fizička aktivnost umerenog intenziteta može smanjiti rizik od srčanog udara. Ako uključite i druge promene u stilu života, pravilna ishrana, regulisanje telesne težine, višestruko će vam se isplatiti. Fizička aktivnost pomaže da kontrolišete težinu i pomaže u regulaciji krvnog pritiska, povišenog holesterola i dijabetesa. Što je vrlo važno, fizička aktivnost smanjuje stres, koji je značajan faktor u razvoju srčanih oboljenja.
Fizička aktivnost ne podrazumeva samo treniranje ili bavljenje sportom, za koje većina zaposlenih nema vremena, već i kućne poslove, pranje prozora, rad u bašti, pčelinjaku, aktivno čuvanje dece, šetnju umesto vožnje, penjanje uz stepenice... Preporuke su 30-60 minuta, ali čak i nekoliko puta po 10 minuta umerenih fizičkih aktivnosti utiče povoljno na zdravlje. Ako se posvetite pravom intenzivnom treniranju videćete veće promene, ali i bilo kakva umerena aktivnost daje povoljne rezultate.
( 2 Glasovi )

















Ne moraš biti član facebook-a, da bi mogla/mogao napisati svoje mišljenje. Možeš postovati i anonimno, samo u polja ispod komentara unesi svoje ime ili neko ime (name) i e-mail adresu.